Na današnji se dan u više od 150 zemalja svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, inače trećeg planeta do Sunca, starog 4,5 milijardi godina. I Google je posvetio svoj vizual Danu planeta Zemlje pa su tako na početnoj stranici objavili fotografije promjena zemljine površine od 2000. do 2020. godine, a klikom na fotografiju vode vas na informacije objavljene o klimatskim promjenama.

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice. Destruktivni utjecaji klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta

Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, promjenom tipova podloge koja nastaje, primjerice, urbanizacijom, sječom šuma i razvojem poljoprivrede, došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere, odnosno, do povećanja koncentracije plinova staklenika u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba (prije 1750. godine). Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije ugljikovog dioksida, metana, didušikovog oksida i halogeniziranih ugljikovodika (engl. halocarbons) u atmosferi, što je uzrokovalo jači efekt staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onog koje se događa prirodnim putem.

Na današnji se dan u više od 150 zemalja svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, inače trećeg planeta do Sunca, starog 4,5 milijardi godina. I Google je posvetio svoj vizual Danu planeta Zemlje pa su tako na početnoj stranici objavili fotografije promjena zemljine površine od 2000. do 2020. godine, a klikom na fotografiju vode vas na informacije objavljene o klimatskim promjenama.

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice. Destruktivni utjecaji klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta

Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, promjenom tipova podloge koja nastaje, primjerice, urbanizacijom, sječom šuma i razvojem poljoprivrede, došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere, odnosno, do povećanja koncentracije plinova staklenika u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba (prije 1750. godine). Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije ugljikovog dioksida, metana, didušikovog oksida i halogeniziranih ugljikovodika (engl. halocarbons) u atmosferi, što je uzrokovalo jači efekt staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onog koje se događa prirodnim putem.